Virusni hepatitis E predstavlja akutno infektivno oboljenje koje se odlikuje oštećenjem parenhima jetre, pojavom ikterusa i visokim letalitetom trudnica. opširnije
Deformitet, poznat kao "ravna stopala", karakteriše spuštanje svoda i zauzimanje valgusnog položaja pri stajanju. opširnije
Tremor - drhtanje, predstavlja ritmičnu ili neritmičnu oscilaciju ekstremiteta, jezika, glave, trupa ili čitavog tela. opširnije
Kondilomi, papilomi, warts, polne bradavice, sve su imena za veoma neprijatnu virusnu i polno prenosivu bolest. Veoma su neprijatni zbog teškog lečenja, gotovo nemogućnosti da se potpuno uklone, kao i mogućnosti da pređe u kancer. opširnije
Ova grupa anemija se ubraja u najčešće anemije, javlja se u svim životnim dobima, ali najčešće u pubertetu, kod žena u reproduktivnom periodu i kod pothranjenih osoba. opširnije
Miokarditis je zapaljenski proces koji je lokalizovan u zidu miokarda i može biti uzrokovan svim infektivnim agensima. Javlja se u svim dobnim grupama, u oba pola, nesto češće kod mlađih muškaraca.
Sistemski eritemski lupus predstavlja autoimunu bolest čije su glavne odlike zahvaćenost više organskih sistema, prisustvo mnogobrojnih autoantitela, od kojih neka učestvuju u imunološkom oštećenju tkiva. Iako ova bolest može zahvatiti mnoge organe, najčešće su napdnuti koža, bubrezi, zglobovi, hematopoezno tkivo, centralni nervni sistem. opširnije
Hronični bronhitis karakteriše hronično ili ponavljano povećanje sekrecije traheobronhijalne sluzi dovoljno da izazove kašalj i iskašljavanje najmanje tri meseca godišnje tokom dve uzastopne godine, kada se isključe drugi plućni i srčani uzroci kašlja i iskašljavanja. Prema prihvaćenoj klasifikaciji, postoje tri oblika ove bolesti: obični hronični bronhitis (Bronchitis chronica simplex) u kome je iskašljani sadržaj sluzav; hronični mukopurulentni bronhitis (Bronchitis chronica mucopurulenta) koji se karakteriše trajnim ili ponavljanim iskašljavanjem purulentnog ispljuvka u bolesnika koji nemaju bronhiektazije. Konačno, u evoluciji hroničnog bronhitisa dolazi do pojave opstrukcije protoku vazduha kroz disajne puteve i tada je reč o hroničnom opstruktivnom bronhitisu (Bronchitis chronica obstructiva). opširnije
Broj spermatozoida, normalno u mililitru, kreće se iznad 60 miliona. opširnije
Kilom se obično naziva ispadanje jednog dela trbušnih organa zajedno sa trbušnom maramicom kroz otvor u trbušnom zidu. Bruh, kila ili hernija (lat. hernia) je stanje koje nastaje kada se unutrašnji organi istisnu kroz oslabljeni segment mišićnog tkiva. Većina takvih situacija se javlja na zidu abdomena. opširnije
Agorafobija je prvobitno označavala strah od otvorenog prostora, dok se danas pod tim pojmom podrazumeva skup strahova u vezi sa javnim mestima, otvorenim prostorom i velikim brojem ljudi, sa strahom da na takvom mestu nakon iznenadnog onesposobljenja ne bi bili u stanju pobeći ili potražiti pomoć. Agorafobija čini 60% svih fobija otkrivenih kliničkim pregledima. Češća je kod žena, a započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi. opširnije
Strabizam ili razrokost je poremećaj položaja očnih jabučica i vidne funkcije kod koga nije moguće obe vidne linije istovremeno usmeriti prema tački koja se fiksira. Normalno, kada se gleda neki predmet, slika oba oka simultano pada u tačku centralnog vida u oku. Bilo koje odstupanje od paralelnog položaja oba oka naziva se strabizam. opširnije
Maligni melanom je maligni tumor melanocita i najzloćudniji je tumor kože i sluzokoža. Njegovo biološki zloćudno ponašanje ne ogleda se toliko u lokalnoj agresivnosti koliko u njegovoj izrazitoj sklonosti ranom limfogenom i hematogenom metastaziranju. opširnije
Iznenadna srčana smrt je prirodna smrt prouzrokovana bolešću srca, kada u roku od jednog sata od početka simptoma dolazi do gubitka svesti i prestanka cirkulacije, a u osoba sa prethodno prepoznatom ili neprepoznatom bolešću srca. Treperenje komora je u preko 3/4 bolesnika koji umru uzrok naprasne smrti. U komorskom treperenju mehanička aktivnost srca prestaje i posle 8-10 sekundi dolazi do gubitka svesti a smrt nastaje za 3 do 5 minuta zbog oštećenja mozga. opširnije
Multipla skleroza (MS) je hronično oboljenje centralnog nervnog sistema koja se karakteriše procesom demijelinizacije kičmene moždine i mozga. Proces demijenilizacije podrazumeva gobitak bele supstance, mijelina koja je sastavni deo nervnog tkiva. Bolest je vrlo varjabilna, ispoljava se neurološkim simptomima i znacima, i karakterišu je česta pogoršanja, koja ubrzo zatim smenjuju nagla poboljšanja kliničke slike. Nastanak multiple skleroze rezultira problemima različitog stepena, od blage ukočenosti i otežanog hodanja do oslepljenja. opširnije